Završena sadnja medonosnog drveća u Livnu – važan korak projekta BeeAlive 

 Sadnjom na posljednjoj planiranoj lokaciji Ljubunčići, na području Grada Livna uspješno je završen jedan od ključnih segmenata projekta BeeAlive – ublažavanje klimatskih promjena i razvoj pčelarstva, koji implementira Udruženje NODAS u saradnji sa lokalnim partnerima. Sadnja je finalizirana i u drugim projektnim opštinama i trenutno je u fazi monitoringa. 

Aktivnosti su realizovane uz podršku Grada Livna koji je pored udruženja i pčelara najvećim dijelom i sufinansirao projekat, Šuma Herceg-Bosne i Udruženja pčelara Li-Vrisak Livno, dok su veliku pomoć u realizaciji pružili i sami pčelari ovog kraja, koji su aktivno učestvovali u planiranju i terenskim aktivnostima. 

 Sadnja kao rezultat šireg procesa 

Iako je sadnja medonosnog drveća najvidljiviji dio projekta, ona predstavlja samo jedan od završnih rezultata mnogo šireg procesa. Aktivnostima sadnje prethodili su obimni koraci istraživanja, terenskih analiza i priprema, kao i edukacije i radionice za pčelare kroz koje su predstavljene teme poput klimatskih promjena, upravljanja pčelinjom pašom i zaštite polinatora. Upravo je pčelarstvo i prepoznato kao jedna od najkorisnijih ekonomskih djelatnosti a koja istovremeno doprinosi borbi protiv negativnih posljedica klimatskih promjena. Specifičnost projekta ogleda se u njegovom sveobuhvatnom pristupu koji ne obuhvata samo razvoj pčelarstva, već i šire pitanje zaštite polinatora, kao i prilagođavanja i ublažavanja uticaja klimatskih promjena. 

Na taj način projekt BeeAlive povezuje naučna istraživanja, praktična iskustva pčelara i potrebe lokalnih zajednica kako bi intervencije na terenu imale dugoročan i održiv efekat. 

 Naučna podrška i izrada lokalnog plana za polinatore 

Naučni i istraživački dio aktivnosti provodili su stručnjaci sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, Šumarskog fakulteta i Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu te stručnjaci NODAS-a. Terenska istraživanja realizovana su uz podršku i odobrenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma. 

Na osnovu prikupljenih podataka i terenskog rada trenutno se izrađuje Lokalni akcioni plan za zaštitu polinatora (LAPB), koji će sadržavati GIS registar pčelara i pčelinjaka, katastar medonosne flore i pčelinjih paša, florističko-vegetacijska istraživanja, analizu stanja pčelarskog sektora, procjenu medonosnog potencijala i sezonske dostupnosti paše, preporuke za sadnju i upravljanje medonosnim vrstama, mjere za zaštitu i unapređenje staništa oprašivača, analizu kvaliteta meda, anketno istraživanje među pčelarima, te konkretne preporuke za lokalne institucije, pčelarska udruženja i buduća ulaganja u razvoj pčelarstva. Ovo je prvi sveobuhvatni dokument ovog tipa u Bosni i Hercegovini i služi Gradu Livno kao i drugim opstinama i gradovima te udruzenjima kao smjernica za buduća ulaganja kako bi se nastavio planski i dugoročno održiv pristup razvoju pčelinje paše. 

Planinska sadnja sa autohtonim vrstama 

Jedna od završnih aktivnosti realizovana je na zahtjevnom planinskom području livanjskog kraja, gdje su terenski uslovi često izazovni, ali upravo takve lokacije imaju poseban značaj za očuvanje biodiverziteta i razvoj pčelinje paše. 

Na ovoj lokaciji najvećim dijelom je sađena divlja trešnja, dok su u manjem obimu posađene i oskoruša i brekinja, kako bi se izbjegla monokultura i formirala otpornija i stabilnija sastojina. Odabrane su dakle autohtone vrste kojima ovakvo područje prirodno odgovara, a poseban fokus bio je na vrstama koje cvjetaju u periodima kada je pčelinja paša najsiromašnija tokom godine, čime se doprinosi stabilnijim uslovima za oprašivače. Model sadnje u južnim dijelovima zemlje i to na teže pristupačnim i često nekorištenim, degradiranim i neobnavljanim dijelovima je jako zahtjevan ali i jako zahvalan u smislu doprinosa opštoj ekološkoj slici. Pored ovakvih lokacija pokriveni su skoro svi dijelovi Livna a sađeno je i u urbanom dijelu i to uz saobraćajnice, škole, uz korita rijeka te na privatnim parcelama. U 2025 je zasađeno 1500 te 1500 sadnica u 2026 godini. 

 Dvije investicije i sadnja na različitim lokacijama 

Grad Livno je govoreći o sadnji kroz projekat BeeAlive podržan dva puta, kako u planiranju tako i u samoj realizaciji sadnji. I prva i druga investicija u sadnju iznosile su po 10.000 KM, čime je omogućena sadnja na više različitih lokacija. Pored ulaganja u sadnju, kroz projekat su direktno podržani i pčelari-proizvođači putem grantova u iznosu od po 4.400 KM, kao i lokalno pčelarsko udruženje sa dodatnih 10.000 KM za jačanje kapaciteta i unapređenje rada. Sadnja je obuhvatila različite autohtone i medonosne vrste, uključujući divlju trešnju, divlju jabuku, lijesku, kesten, sitnolisnu lipu, brezu, javor, bukvu, kao i aromatično bilje poput lavande (Lavandula officinalis) 

Sadnja je realizovana u urbanim i ruralnim dijelovima, ali i na specifičnim lokacijama poput korita rijeka, parkova, degradiranih područja te šuma u kojima postoji rizik od širenja invazivnih vrsta. Cilj ovakvog pristupa bio je povezati razvoj pčelarstva sa širim ciljevima zaštite prirode, zaštiti od nepogoda i degradacije, jačanja biodiverziteta i prilagođavanja klimatskim promjenama. 

Pored toga, kroz projekat je veliki broj sadnica podijeljen i pčelarima, koji su ih zasadili na vlastitim parcelama, čime je dodatno proširena pčelinja paša i povećan pozitivan efekat projekta na lokalni ekosistem. 

 Saradnja institucija kao temelj budućih inicijativa 

Jedan od važnih rezultata projekta u Livnu nije samo sadnja medonosnog drveća, već i jačanje saradnje između lokalnih institucija i zajednice. NODAS je kroz projekt doprinio uspostavljanju bliže i konkretnije saradnje između Grada Livna i Šuma Herceg-Bosne, koje su stavile na raspolaganje parcelu za realizaciju aktivnosti. Ova saradnja se, međutim, nije zadržala samo na ustupanju lokacije za sadnju. 

Šume Herceg-Bosne kao institucija u svojim planovima i programima posebnu pažnju posvećuju biodiverzitetu i otpornosti šumskih ekosistema, a stručni kadar i zaposlenici kontinuirano se educiraju o savremenim pristupima upravljanju šumama i zaštiti prirode. Upravo takav pristup bio je osnova za pružanje stručne podrške projektu i angažman njihovih djelatnika u realizaciji aktivnosti. 

Važno je istaći da je cijelom pristupu podršku dalo i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije, čime je dodatno potvrđena važnost ovakvih inicijativa za razvoj održivog upravljanja prirodnim resursima. 

 Temelj za daljnji razvoj pčelarstva i zaštite polinatora 

Takva partnerstva predstavljaju važan temelj za buduće projekte i inicijative koje povezuju nauku, lokalne vlasti i zajednicu u pronalaženju održivih rješenja za očuvanje prirodnih resursa. 

Završetkom sadnje na ovoj lokaciji projekt BeeAlive ulazi u novu fazu u kojoj će se nastaviti praćenje efekata sadnje, razvoj stručnih preporuka i daljnje jačanje saradnje između pčelara, naučnih institucija i lokalnih vlasti – s ciljem dugoročnog unapređenja pčelarstva i zaštite polinatora.