Udruženje za razvoj i afirmaciju društva u Bosni i Hercegovini NODAS objavljuje javni poziv za angažman konsultanta/ice za provođenje treninga o korištenju AI alata u organizaciji rada, pripremi projektnih aplikacija i M&E sistemima, u okviru projekta:

„LevelUp – Izgradnja organizacijskih i stručnih kapaciteta NODAS-a za unapređenje zaštite okoliša i upravljanja prirodnim resursima“,

koji se implementira u okviru programa FUTURE – Put ka razvoju zelenijeg društva i održivih okolišnih OCD u Bosni i Hercegovini, koji implementira Resursni centar za okoliš (REC), a finansira Švedska.

Tekst javnog poziva se nalazi na sljedećem linku.

Ponuda mora stići najkasnije do 05.06.2026.god., poštom, a na poleđini koverte obavezno navedite tačan naziv i adresu pošiljaoca, te pošaljite na sljedeću adresu:

NODAS Udruženje za razvoj i afrimaciju društva u BiH

Kolodvorska 10, 71 000 Sarajevo

info@nodas.ba

Telefon: +387 33 618 323; +387 33 618 324

Udruženje za razvoj i afirmaciju društva u Bosni i Hercegovini NODAS objavljuje javni poziv za angažman konsultanta/ice za mentoring i obuku o strateškom razvoju legislative i zagovaranju preporuka u oblasti zaštite okoliša, u okviru projekta:

„LevelUp – Izgradnja organizacijskih i stručnih kapaciteta NODAS-a za unapređenje zaštite okoliša i upravljanja prirodnim resursima“,

koji se implementira u okviru programa FUTURE – Put ka razvoju zelenijeg društva i održivih okolišnih OCD u Bosni i Hercegovini, koji implementira Resursni centar za okoliš (REC), a finansira Švedska.

Tekst javnog poziva se nalazi na sljedećem linku.

Ponuda mora stići najkasnije do 05.06.2026.god., poštom, a na poleđini koverte obavezno navedite tačan naziv i adresu pošiljaoca, te pošaljite na sljedeću adresu:

NODAS Udruženje za razvoj i afrimaciju društva u BiH

Kolodvorska 10, 71 000 Sarajevo

info@nodas.ba

Telefon: +387 33 618 323; +387 33 618 324

U okviru projekta BeeAlive 2 – ublažavanje klimatskih promjena realizovana je dodjela pčelarske opreme ukupne vrijednosti od 22.000 eura u općinama Milići i Tešanj, s ciljem jačanja lokalnog pčelarstva, podrške početnicima i očuvanja prirodnog ekosistema. Kroz ovu inicijativu podržano je ukupno 20 pčelara, među kojima su prvenstveno početnici kojima je omogućeno da unaprijede svoje pčelinjake, steknu praktično iskustvo i razvijaju održivu proizvodnju meda. 

Udruženju pčelara “Matica” Milići dodije

ljena je oprema koju koristi 16 pčelara, dok su i pčelari iz Tešnja dobili značajnu podršku kroz sufinansiranje opreme uz vlastito učešće od 15%. Projekat se realizuje uz podršku BMZ-a, lokalnih zajednica i partnera na projektu: NODAS – Udruženje za razvoj i afirmaciju društva, Udruženja pčelara “Matica” Milići i Opštine Milići. 

Dodijeljena oprema uključuje kompletne košnice, vrcaljke, kante i kade za med, komore za dekristalizaciju, topionike, pčelarska odijela i alat, dimilice, hranilice i satne osnove – opremu koja pčelarima omogućava sigurniji i efikasniji rad, veću produktivnost i kvalitetnije proizvode. 

BeeAlive 2 donosi podršku ljudima koji ostaju na selu, jača rad i znanje koje se prenosi generacijama te doprinosi očuvanju prirode i lokalne zajednice. Svaka nova košnica predstavlja novu priliku za razvoj lokalne ekonomije, očuvanje biodiverziteta i stvaranje otpornije i održivije pčelarske zajednice. 

Podrškom pčelarima razvija se proizvodnja meda, jačaju ruralne zajednice i gradi održiva budućnost. 

Završena sadnja medonosnog drveća u Livnu – važan korak projekta BeeAlive 

 Sadnjom na posljednjoj planiranoj lokaciji Ljubunčići, na području Grada Livna uspješno je završen jedan od ključnih segmenata projekta BeeAlive – ublažavanje klimatskih promjena i razvoj pčelarstva, koji implementira Udruženje NODAS u saradnji sa lokalnim partnerima. Sadnja je finalizirana i u drugim projektnim opštinama i trenutno je u fazi monitoringa. 

Aktivnosti su realizovane uz podršku Grada Livna koji je pored udruženja i pčelara najvećim dijelom i sufinansirao projekat, Šuma Herceg-Bosne i Udruženja pčelara Li-Vrisak Livno, dok su veliku pomoć u realizaciji pružili i sami pčelari ovog kraja, koji su aktivno učestvovali u planiranju i terenskim aktivnostima. 

 Sadnja kao rezultat šireg procesa 

Iako je sadnja medonosnog drveća najvidljiviji dio projekta, ona predstavlja samo jedan od završnih rezultata mnogo šireg procesa. Aktivnostima sadnje prethodili su obimni koraci istraživanja, terenskih analiza i priprema, kao i edukacije i radionice za pčelare kroz koje su predstavljene teme poput klimatskih promjena, upravljanja pčelinjom pašom i zaštite polinatora. Upravo je pčelarstvo i prepoznato kao jedna od najkorisnijih ekonomskih djelatnosti a koja istovremeno doprinosi borbi protiv negativnih posljedica klimatskih promjena. Specifičnost projekta ogleda se u njegovom sveobuhvatnom pristupu koji ne obuhvata samo razvoj pčelarstva, već i šire pitanje zaštite polinatora, kao i prilagođavanja i ublažavanja uticaja klimatskih promjena. 

Na taj način projekt BeeAlive povezuje naučna istraživanja, praktična iskustva pčelara i potrebe lokalnih zajednica kako bi intervencije na terenu imale dugoročan i održiv efekat. 

 Naučna podrška i izrada lokalnog plana za polinatore 

Naučni i istraživački dio aktivnosti provodili su stručnjaci sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, Šumarskog fakulteta i Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Univerziteta u Sarajevu te stručnjaci NODAS-a. Terenska istraživanja realizovana su uz podršku i odobrenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma. 

Na osnovu prikupljenih podataka i terenskog rada trenutno se izrađuje Lokalni akcioni plan za zaštitu polinatora (LAPB), koji će sadržavati GIS registar pčelara i pčelinjaka, katastar medonosne flore i pčelinjih paša, florističko-vegetacijska istraživanja, analizu stanja pčelarskog sektora, procjenu medonosnog potencijala i sezonske dostupnosti paše, preporuke za sadnju i upravljanje medonosnim vrstama, mjere za zaštitu i unapređenje staništa oprašivača, analizu kvaliteta meda, anketno istraživanje među pčelarima, te konkretne preporuke za lokalne institucije, pčelarska udruženja i buduća ulaganja u razvoj pčelarstva. Ovo je prvi sveobuhvatni dokument ovog tipa u Bosni i Hercegovini i služi Gradu Livno kao i drugim opstinama i gradovima te udruzenjima kao smjernica za buduća ulaganja kako bi se nastavio planski i dugoročno održiv pristup razvoju pčelinje paše. 

Planinska sadnja sa autohtonim vrstama 

Jedna od završnih aktivnosti realizovana je na zahtjevnom planinskom području livanjskog kraja, gdje su terenski uslovi često izazovni, ali upravo takve lokacije imaju poseban značaj za očuvanje biodiverziteta i razvoj pčelinje paše. 

Na ovoj lokaciji najvećim dijelom je sađena divlja trešnja, dok su u manjem obimu posađene i oskoruša i brekinja, kako bi se izbjegla monokultura i formirala otpornija i stabilnija sastojina. Odabrane su dakle autohtone vrste kojima ovakvo područje prirodno odgovara, a poseban fokus bio je na vrstama koje cvjetaju u periodima kada je pčelinja paša najsiromašnija tokom godine, čime se doprinosi stabilnijim uslovima za oprašivače. Model sadnje u južnim dijelovima zemlje i to na teže pristupačnim i često nekorištenim, degradiranim i neobnavljanim dijelovima je jako zahtjevan ali i jako zahvalan u smislu doprinosa opštoj ekološkoj slici. Pored ovakvih lokacija pokriveni su skoro svi dijelovi Livna a sađeno je i u urbanom dijelu i to uz saobraćajnice, škole, uz korita rijeka te na privatnim parcelama. U 2025 je zasađeno 1500 te 1500 sadnica u 2026 godini. 

 Dvije investicije i sadnja na različitim lokacijama 

Grad Livno je govoreći o sadnji kroz projekat BeeAlive podržan dva puta, kako u planiranju tako i u samoj realizaciji sadnji. I prva i druga investicija u sadnju iznosile su po 10.000 KM, čime je omogućena sadnja na više različitih lokacija. Pored ulaganja u sadnju, kroz projekat su direktno podržani i pčelari-proizvođači putem grantova u iznosu od po 4.400 KM, kao i lokalno pčelarsko udruženje sa dodatnih 10.000 KM za jačanje kapaciteta i unapređenje rada. Sadnja je obuhvatila različite autohtone i medonosne vrste, uključujući divlju trešnju, divlju jabuku, lijesku, kesten, sitnolisnu lipu, brezu, javor, bukvu, kao i aromatično bilje poput lavande (Lavandula officinalis) 

Sadnja je realizovana u urbanim i ruralnim dijelovima, ali i na specifičnim lokacijama poput korita rijeka, parkova, degradiranih područja te šuma u kojima postoji rizik od širenja invazivnih vrsta. Cilj ovakvog pristupa bio je povezati razvoj pčelarstva sa širim ciljevima zaštite prirode, zaštiti od nepogoda i degradacije, jačanja biodiverziteta i prilagođavanja klimatskim promjenama. 

Pored toga, kroz projekat je veliki broj sadnica podijeljen i pčelarima, koji su ih zasadili na vlastitim parcelama, čime je dodatno proširena pčelinja paša i povećan pozitivan efekat projekta na lokalni ekosistem. 

 Saradnja institucija kao temelj budućih inicijativa 

Jedan od važnih rezultata projekta u Livnu nije samo sadnja medonosnog drveća, već i jačanje saradnje između lokalnih institucija i zajednice. NODAS je kroz projekt doprinio uspostavljanju bliže i konkretnije saradnje između Grada Livna i Šuma Herceg-Bosne, koje su stavile na raspolaganje parcelu za realizaciju aktivnosti. Ova saradnja se, međutim, nije zadržala samo na ustupanju lokacije za sadnju. 

Šume Herceg-Bosne kao institucija u svojim planovima i programima posebnu pažnju posvećuju biodiverzitetu i otpornosti šumskih ekosistema, a stručni kadar i zaposlenici kontinuirano se educiraju o savremenim pristupima upravljanju šumama i zaštiti prirode. Upravo takav pristup bio je osnova za pružanje stručne podrške projektu i angažman njihovih djelatnika u realizaciji aktivnosti. 

Važno je istaći da je cijelom pristupu podršku dalo i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije, čime je dodatno potvrđena važnost ovakvih inicijativa za razvoj održivog upravljanja prirodnim resursima. 

 Temelj za daljnji razvoj pčelarstva i zaštite polinatora 

Takva partnerstva predstavljaju važan temelj za buduće projekte i inicijative koje povezuju nauku, lokalne vlasti i zajednicu u pronalaženju održivih rješenja za očuvanje prirodnih resursa. 

Završetkom sadnje na ovoj lokaciji projekt BeeAlive ulazi u novu fazu u kojoj će se nastaviti praćenje efekata sadnje, razvoj stručnih preporuka i daljnje jačanje saradnje između pčelara, naučnih institucija i lokalnih vlasti – s ciljem dugoročnog unapređenja pčelarstva i zaštite polinatora. 

Nakon edukativnih sesija o značaju pčela, šuma i očuvanja biodiverziteta, fokus je stavljen na razvoj rješenja zasnovanih na prirodi (NBS) u stvarnom školskom okruženju. 

🤝 Aktivnost je realizovana pod vodstvom Udruženja pčelara „Matica“ Milići, uz stručnu podršku partnera iz oblasti urbanizma i ekologije, te u saradnji sa AD Komunalno Milići, čime je osigurana povezanost edukativnog, stručnog i operativnog segmenta projekta. 

🌱 Kroz strukturiran i vođen proces, učenici su radili na osmišljavanju uređenja dijela školskog dvorišta, pri čemu su stekli osnovna znanja o: 

• analizi prostora i identifikaciji problema
• izboru biljnih vrsta u skladu sa lokalnim uslovima
• planiranju sadnje i dugoročnog održavanja

🌍 Poseban fokus stavljen je na rješavanje konkretnih izazova u prostoru, uključujući pregrijane površine, nedostatak hlada i potrebu za očuvanjem oprašivača, uz istovremeno razumijevanje šireg konteksta klimatskih promjena. 

🌡️ Aktivnost je dodatno naglasila važnost povezanosti zelenih površina i mikroklime, te potencijal lokalnih intervencija da doprinesu smanjenju efekata urbanog zagrijavanja i unapređenju kvaliteta života. 

🌿 Ova faza projekta predstavlja pripremu za naredni korak – zajedničku implementaciju kroz sadnju i uređenje školskog dvorišta, uz aktivno učešće učenika, nastavnika i lokalne zajednice. 

📊 Projekat demonstrira kako obrazovne institucije mogu igrati ključnu ulogu u razvoju održivih lokalnih rješenja, kroz modele koji su jednostavni, primjenjivi i skalabilni u drugim zajednicama sa sličnim izazovima. 

“Projekat “BH Green Triangle – BiH Zeleni trokut” finansira 

Evropska unija u okviru programa Podrška Evropske unije postojećim i novoosnovanim mrežama organizacija civilnog društva, te podrške mrežama OCD i saradnji u oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Projekat od 2025. godine sufinansira Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona.  

Preuzmite dokument na latinici: KLIKNUTI OVDJE